Energetske politike EU i BiH: Šta trebamo znati?

Energetska politika EU obuhvata snabdijevanje energijom, infrastrukturu, unutrašnje energetsko tržište, potrošače, obnovljive izvore energije, energetsku efikasnost, nuklearnu energiju, nuklearnu...

Energetska politika EU obuhvata snabdijevanje energijom, infrastrukturu, unutrašnje energetsko tržište, potrošače, obnovljive izvore energije, energetsku efikasnost, nuklearnu energiju, nuklearnu sigurnost, zaštitu od zračenja i mjere nuklearne zaštite, te u skladu s tim i Bosna i Hercegovina na svom „evropskom putu“ ima mnogo obaveza na usklađivanju pravnog okvira  i organizaciji energetskog sektora, na svim navedenim poljima, s ciljem provođenja energetske reforme. 

S tim u vezi se na različite načine pokušava postići napredak u ovom sektoru, a prema izvještaju Evropske komisije za 2024. godinu, Bosna i Hercegovina treba ojačati saradnju i koordinaciju u cijeloj zemlji, povećati administrativne kapacitete i finansijske resurse, te unaprijediti fragmentiran i nedosljedan zakonodavni i regulatorni okvir za usklađivanje i implementaciju acquis-a EU, te da finalizira i usvoji Nacionalni energetski i klimatski plan (NECP) 2021-2030.

Kako bi BiH prošla kroz  uspješnu tranziciju u ovom sektoru neophodna je izrada i usvajanje ključnih pravnih i političkih dokumenata. Evropska unija je ponudila finansijsku podršku za implementaciju reformi, i to u vidu Plana rasta za Zapadni Balkan i očekuje se da će taj Plan Bosni i Hercegovini obezbijediti milijardu eura, a osim toga od strane Evropske unije kontinuirano su finansirani višemilionski projekti na osnovu sporazuma i procijenjenih potreba koje su identifikovale relevantne vlasti. Kroz Paket energetske podrške, Evropska unija je dodijelila 70 miliona eura bespovratnih sredstava Bosni i Hercegovini za ublažavanje posljedica energetske krize i povećanje energetske efikasnosti. Ova podrška izdvaja 50 miliona eura za procijenjenih 190.000 ugroženih domaćinstava i 20 miliona eura za poboljšanje energetske efikasnosti u približno 4.000 domaćinstava i oko 400 mikro, malih i srednjih preduzeća.

Jedan od važnih koraka bilo je i zaključivanje Ugovora o energetskoj zajednici. Ugovor je prvobitno zaključen na period od deset godina. Odlukom Ministarskog vijeća Energetske zajednice od 24. oktobra 2013. godine, njegovo važenje produženo je do 30. juna 2026. godine, a Odlukom koja je donijeta 14. decembra 2023. važenje Ugovora produženo je do 30. juna 2036. godine. Ovim su se ugovorne strane iz regije obavezale da između sebe uspostave zajedničko tržište električne energije i plina koje će funkcionirati po standardima tržišta energije EU sa kojim će se integrirati. To se postiže postepenim preuzimanjem dijelova acquis-a EU, odnosno implementacijom odgovarajućih direktiva i uredbi EU u područjima električne energije, plina, zaštite okoliša, konkurencije, obnovljivih energijskih resursa, energetska efikasnosti, nafte i statistike.

Prema mišljenju Sekretarijata Energetske zajednice sa sjedištem u Beču, napredak koji je Bosna i Hercegovina ostvarila 2023. godine u reformama koje se odnose na energetski i klimatski sektor je umjeren. Energetska zajednica za cilj ima stvaranje stabilnog i jedinstvenog regulatornog okvira i tržišnog prostora koji osigurava pouzdano snabdijevanje energentima i može privući investicije u sektore električne energije i prirodnog plina. Pored toga, to je i razvoj alternativnih pravaca snabdijevanja plinom i poboljšanje stanja u okolišu, uz primjenu energetske efikasnosti i korištenje obnovljivih izvora.

Donedavno je ugalj igrao važnu ulogu u procesu proizvodnje, međutim novi izvori energije postaju sve popularniji zbog manje emisije CO2. Kroz Pariški sporazum se BIH obavezala za smanjenje emisije CO2, a Sofijskom deklaracijom da će postati karbonski neutralna država do 2050. godine prateći ciljeve EU. S obzirom na obavezu smanjenja štetnih gasova, neophodno je povećati mjere energetske efikasnosti i infrastrukture proizvodnje i raspodjele energije. 

Godišnji izveštaj Sekretarijata Energetske zajednice, od 1. novembra 2023. godine, pokazuje  učinke koje je BIH ostvarila u implementaciji, a u njemu se grupišu oblasti koje su važne za Energetsku zajednicu poput tržišta i integracije, dekarbonizacije energetskog sektora, osiguranja energetske sigurnosti, poboljšanja okoliša i učinka vlasti. 

Prema navedenom izvještaju u klasteru Tržišta i integracija ostvaren je učinak od 37%, u klasteru Dekarbonizacija energetskog sektora 42%, Osiguranje energetske sigurnosti 11%, Poboljšanje okoliša 35% i Učinak vlasti 60%.

U odnosu na učinak drugih zemalja Bosna i Hercegovina sa ostvarenim učinkom od 35%, je još uvijek ispod prosjeka, koji iznosi 53%, te su i dalje potrebne ključne reforme kako bi se tržišta i institucionalni okvir uskladili sa standardima Europske unije.