Na Svjetski dan ponovnog punjenja podsjećamo da je neophodna radikalna akcija kako bi se smanjile količine plastike koja završi u okeanima.
Jedan od najefikasnijih načina za smanjenje upotrebe plastike je prelazak na ambalažu koja se može ponovno puniti i koristiti višekratno. Upravo na ovaj dan, 16.06. se organizuju akcije širom svijeta i šalje poruka da je neophodno zajedničko djelovanje na poduzimanju mjera i sprečavanju zagađenja plastikom. Ideja da se pruži pomoć ljudima da žive s manje otpada, nastala je iz potrebe da se stvori val promjena i pokaže ostatku svijeta da su rješenja za zagađenje plastikom ovdje, i da zajedno možemo sačuvati našu okolinu, okeane i zajednice za budućnost bez plastike.
Ponovno punjenje je sistem koji omogućava korisnicima da nastave koristiti proizvod bez stvaranja novog otpada, odnosno da umjesto kupovine novog upakovanog proizvoda za zamjenu istrošenog sadržaja, postojeći proizvod ponovo pune i koriste. Ovaj pristup je i praktičan i održiv, jer minimizira negativan utjecaj na okoliš smanjenjem otpada i energije potrebne za proizvodnju nove ambalaže, međutim da bi istinski riješili problem zagađenja plastikom, kompanije moraju prestati proizvoditi toliko plastike i prestati eksploatisati fosilna goriva.
Preko 99% plastike napravljeno je od hemikalija dobivenih iz fosilnih goriva. Fosilna goriva čine preko 75% svih emisija stakleničkih plinova, što znači da je plastika generirana fosilnim gorivima direktno povezana s povećanjem emisija stakleničkih plinova godišnje. Fosilna goriva u vidu plastike su svugdje oko nas, a plastična vlakna se koriste čak i u tkaninama naše odjeće. Male plastične kuglice, poznate i kao mikroplastika, mogu se naći u svakodnevnim kozmetičkim proizvodima. Plastika se obično koristi u ambalaži za hranu, ali i u samoj hrani, poput recimo ribe namijenjene ljudskoj prehrani. Plastika je toliko rasprostranjena da čak zagađuje naš zrak i vodu. Stoga je neophodno da veliki brendovi, preduzeća i trgovci ulažu u sisteme za ponovnu upotrebu i ponovno punjenje umjesto korištenja ambalaže za jednokratnu upotrebu kako bi smanjili zagađenje plastikom.
Zašto ponovno punjenje? Globalno, između 8 i 12 miliona tona plastike godišnje uđe u okean. 100.000 morskih sisara i kornjača i 1 milion morskih ptica godišnje ugine zbog zagađenja plastikom, a studije su pokazale da do 90% morskih ptica ima plastiku u želucu. Zagađenje plastikom je problem za ljudsko zdravlje. Zagađenje mikroplastikom je prvi put otkriveno u ljudskoj krvi, a naučnici su pronašli sitne čestice kod gotovo 80% testiranih ljudi. Ove male čestice plastike mogu naštetiti našem tijelu, a plastični proizvodi sadrže hemijske aditive koji bi mogli uzrokovati ozbiljne zdravstvene probleme.
U 2021. godini svaki Evropljanin generirao je 188,7 kg ambalažnog otpada, a očekuje se da će se ta brojka povećati na 209 kg u 2030. godini ukoliko se ne uvedu dodatne mjere. Stoga EU nastoji izgraditi kružnu ekonomiju, izbjeći otpad, postepeno ukinuti neodrživu ambalažu i riješiti problem upotrebe plastične ambalaže za jednokratnu upotrebu kroz različite mjere poput zabtrane određene vrste plastične ambalaže za jednokratnu upotrebu od 1. januara 2030. godine, poput ambalažu za neprerađeno svježe voće i povrće, ambalaže za hranu i pića koja se pune i konzumiraju u kafićima i restoranima, pojedinačne porcije (npr. za začine, umake, vrhnje za kafu, šećer), minijaturnu ambalažu za toaletne proizvode i vrlo lagane plastične vrećice (ispod 15 mikrona). Ciljevi smanjenja ambalaže su 5% do 2030., 10% do 2035. i 15% do 2040.