Dokument Evropske komisije sadrži procjenu ekonomskog i fiskalnog programa država potencijalnih kandidata za članstvo u EU, Bosne i Hercegovine i Albanije, koja je u međuvremenu dobila službeni status zemlje kandidata za članstvo.
Zemlje kojima je obećan ulazak u EU kada budu spremne, ali još nisu priznate kao kandidati dužne su dostaviti ekonomski i fiskalni program s naglaskom na srednjoročni okvir uključujući ciljeve javnog finansiranja i prioritete strukturalnih reformi.
Kako navodi EK, u 2013. neto izvoz je pomogao održati skroman rast u obje zemlje. Energetski izvoz bio je posebno dobar, dok je slaba domaća potražnja prigušila uvoz. Međutim, održivi gospodarski oporavak zahtijevat će oživljavanje kreditiranja, koje je bilo potisnuto u obje zemlje.
Vanjske neravnoteže ostaju izvor makroekonomske ranjivosti, ali unatoč nedavnim poboljšanjima u izvoznim rezultatima, deficit je visok u obje zemlje, odražavajući malu proizvodnu bazu i slabu konkurentnost, navodi se procjeni EK.
U Bosni i Hercegovini, razine deficita i duga su umjerene, ali troškovi servisiranja duga rastu te istiskuju produktivnu potrošnju. U tom kontekstu, obje zemlje namjeravaju konsolidirati javnih financija i smanjenje razine duga.
Tržišta rada ostaju u teškom stanju. Slaba ekonomija dovela je stopu nezaposlenosti u Albaniji na 17% dok u Bosni i Hercegovini iznosi 28%. Stoga u obje zemlje najveći izazovi ostaju stvaranje radnih mjesta i poboljšanje kvalitete obrazovanja i osposobljavanja kako bi se rješila neusklađenosti znanja i vještina.
Više informacija možete pronaći ovdje.